Zakon o finansijskom poslovanju je objavljen u junu 2016. ( Sl.novine F BiH br.48/16 ).
Njegova primjena počinje 30.12.2016.
Zakon je rezultat usklađivanja BH zakonodavstva sa direktivama EU o suzbijanju kašnjenja sa plaćanjima u privredi. Zakon je donesen s ciljem smanjenja nelikvidnosti i uvođenja reda u izvršavanje novčanih obaveza obveznika na koje se Zakon odnosi.
Obveznici na koje se Zakon odnosi su: sva pravna lica koja obavljaju djelatnosti s ciljem ostvarenja dobiti, a u skladu sa propisima o privrednim društvima, kao i fizička lica koja samostalno obavljaju privrednu djelatnost.
Upravi svakog obveznika Zakon nalaže da mora preduzeti sve potrebne mjere da bi Društvo bilo likvidno, nalaže da upravljanje imovinom i obavezama treba imati za rezultat mogućnost izvršavanja svih dospjelih obaveza Društva, nalaže identifikaciju, praćenje i procjenu rizika kojima je Društvo tokom poslovanja izloženo…
Tako se npr. upravi (članovi 8. i 9. Zakona) nalaže da mora preduzeti određene radnje u tačno definisanom roku u slučaju neadekvatnosti kapitala. Neadekvatnost kapitala nastala je u Društvu ako je na dan sastavljanja finansijskih izvještaja gubitak tekuće godine zajedno sa prenesenim gubicima dostigao polovinu visine osnovnog kapitala Društva.
Konkretno: za Društvo čiji je osnovni kapital 2.000 KM svaki gubitak veći od 1.000 KM dovešće do neadekvatnosti kapitala. Novčana kazna ukoliko uprava ne provede propisane mjere kada je kapital postao neadekvatan iznosi 1.500 do 3.000 KM. Cilj ovih odredbi je sprječavanje nepokrivanja i gomilanja gubitaka iz godine u godinu.
Što se tiče izvršenja novčanih obaveza (članovi 10. do 16. Zakona) Zakon propisuje rokove:
- do 30 dana za izvršenje plaćanja u slučaju da rok nije ugovoren
- do 60 dana ako je rok plaćanja ugovoren
- duži rok , a maksimalno do 360 dana, se može ugovoriti u pisanom obliku pod uslovom da je dužnik izdao povjeriocu neopozivu bankarsku garanciju naplativu na poziv bez prigovora ili avaliranu mjenicu,
dalje se tačno propisuje od kog momenta teče rok za izvršenje obaveza, zatim se propisuju posljedice kašnjenja u izvršenju plaćanja , u vidu obračuna i naplate kamate po zakonskoj stopi (ukoliko nije ugovorena niža kamata ) kao i posebne naknade od 100 KM bez ikakve prethodne opomene dužniku za kašnjenje.
Ide se toliko u „dubinu“ da se propisuje ništavnost pojedinih odredbi Ugovora(član 15. Zakona ). Nepoštivanje rokova plaćanja kažnjava se novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 KM.
Treća oblast koja je regulisana Zakonom je nelikvidnost tj. utvrđivanje nelikvidnosti i postupanje u uslovima nelikvidnosti (članovi 17. i 18. Zakona). Nelikvidnost je stanje nemogućnosti izvršavanja dospjelih obaveza. U smislu ovog Zakona Društvo je nelikvidno:
- ako kasni više od 30 dana sa isplatom plaće i pripadajućih obaveza Drržavi (poreza i doprinosa) i
- ako kasni više od 60 dana u izvršenju kratkoročnih obaveza čiji iznos je veći od 20% iznosa njegovih kratkoročnih obaveza objavljenih u finansijskom izvještaju za prethodnu godinu.
U stanje nelikvidnosti ne smiju se obavljati nikakva plaćanja izuzev onih koja član 18. Zakona definiše kao nužna. Vršenje plaćanja mimo onih koja su nužna u stanju nelikvidnosti kažnjava se novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 KM. Mjere finansijskog restruktuiranja radi ponovne uspostave likvidnosti moraju se preduzeti najkasnije u roku od 60 dana od nastanka nelikvidnosti. Nedonošenje mjera restruktuiranja kažnjava se novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 KM.
Važno je napomenuti da će se obračunski načini plaćanja: cesija, asignacija, preuzimanje duga i sl. nakon stupanja Zakona na snagu morati evidentirati putem redovnih računa. Nepostupanje u skladu sa ovom odredbom Zakona kažnjava se novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 KM.
Ostale odredbe Zakona kao i sve ostale kaznene odredbe možete pronaći u Zakonu o finansijskom poslovanju